Labin

Povijest industrije na Labinštini vezana je prvenstveno i najvećim dijelom na eksploataciju ugljena. Počeci rudarske djelatnosti vežu se još uz mletačku vladavinu, kada je u 17. stoljeću otkriven tzv. rusi ugljen ili crna smola (pegola nera), koja se koristila za impregnaciju brodova.

Nakon Prvog svjetskog rata i dolaska rudnika pod talijansku upravu (1919. godine rudnike preuzima SOCIETA’ ANONIMA CARBONIERA “ARSA”, sa sjedištem u Trstu), njegova modernizacija se značajno ubrzava i rudnici postaju kičma istarskog gospodarstva. Godine 1935. novi vlasnik rudnika postaje AZIENDA CARBONI ITALIANI čije se sjedište iz Trsta seli u Rim, započinje gradnja rudarskih naselja Raše i Podlabina, razvija se luka Bršica, isušuje Čepićko jezero.
Novi vrhunac Istarski ugljenokopi doživljavaju 1959. godine, za vrijeme SFRJ, kada je iskopano 860.100 tona ugljena uz 6.287 zaposlenih.
Danas Istarski ugljenokopi predstavljaju industrijsku baštinu ne samo RH, već i bivše Jugoslavije, Austrije, Italije koje su ga najviše eksploatirale, a indirektno i Njemačke (sva energetska postrojenja, motori, pumpe, dizala i druga oprema bila su od Siemensa) te Francuske (Napoleonov dekret – prvi pisani dokument kojim se dozvoljava izvoz istarskog ugljena, 1807.).

Ugljenokop ‘Tupljak’ i Rudarsko-industrijski kompleks “Pijacal”
Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal smješten je u dijelu sjevernoga podnožja brežuljka na kojem je labinski Stari grad. Izgradnja kompleksa započela je u razdoblju od 1938.-1942. dok je izvozni rudarski toranj (Šoht) s toplom vezom, bivšeg istarskog ugljenokopa “Raša” (IU „Tupljak“) u Podlabinu izgrađen u razdoblju od 1935.-1938. godine. Od nekadašnjeg okna Podlabin sačuvani su izvozni toranj s toplom vezom i podzemne jamske prostorije na nivou hodnika Krapan (tzv. VIII horizont), te osnovna obilježja izvornih struktura jame i ulaza u okno. Izvozni toranj je metalna konstrukcija, visine 25 m, veličine 15×10 m, s velikim koloturom na vrhu.

Rudarsko- industrijski kompleks Pijacal čine još arhitektonski sklop upravne zgrade sa centralnom garderobom rudara i kupaonom, lamparnom, kemijskim laboratorijem, elektroradionom, prostorom strojne obrade i skladištem, te ambulantom i mrtvačnicom, zatim glavni i pomoćni izvozni stroj, stara i nova trafostanica, kompresorska stanica, zgrada hladnjaka, skladište pijeska i tehničkih plinova, bravarija, stolarska radiona te nešto sjevernije i toplana.

Rudarsko naselje Podlabin
Zbog otvaranja novog okna u Labinu te potrebe za smještajem rudara i njihovih obitelji, 1938. godine na livadi ispod današnjeg starog grada Labina (tadašnja Albona) započinje gradnja rudarskog naselja prema projektu rimskog arhitekta Eugenija Montuorija (1907. – 1982.). 28. Listpada 1942., na 20-godišnjicu Mussolinijeva „Marša na Rim”, svečano je otvoreno rudarsko naselje pod nazivom Pozzo Littorio d’Arsia, koje, iako je imalo sve karakteristike i sadržaje grada, administrativno je pripalo Raši (tadašnja Arsia). 1943. godine mijenja naziv u Piedalbona, a 1947. godine dobiva današnji naziv – Podlabin, koji se s vremenom spojio sa gradom Labinom te postao njegov sastavni dio.

Rudarsko naselje Raša
Mjesto Raša projektirano je kao novi, rudarski grad na najmodernijim premisama urbanizma i arhitekture, čije je izvorno ime bilo Liburnia, te danas predstavlja najmlađi istarski grad. Sagrađena je iz temelja 1937. u samo 547 dana, kao dio Mussolinijeva programa “citta di fondazione” koji je uključivao gradnju 12 novih gradova za radnike. Raša je jedini primjer potpuno očuvane urbanističke cjeline iz tog doba, živi spomenik arhitekture talijanskog racionalizma. Sagrađena je prema projektu talijanskog arhitekta židovskog porijekla Gustava Pulitzera Finalija, koji gotovo istovremeno i po istim arhitektonskim principima projektira i rudarski grad Carboniu na Sardiniji. Naselja Podlabin i Raša smatruju se „biserima” talijanske funkcionalističkoracionalističke arhitekture, proistekle iz iskustva europske avangarde iz 20-tih i 30-tih godina prošlog stoljeća, a nakon Drugog svjetskog rata neopravdano zanemarene te
zbog ideoloških razloga (arhitekura koja dosiže svoj zenit u periodu fašizma) skoro zaboravljene i prepuštene propadanju.

30/07/2019

Odabrani autohtoni suveniri, jelo i doživljaj na temu rudarske baštine Labinštine

Završio je natječaj za autohtoni suvenir, jelo i doživljaj na temu rudarske baštine Labinštine u okviru projekta Inspiracija koji se bavi revitalizacijom gradova bogate industrijske baštine: Labina, Rijeke, Trbovlja i Slovenske Bistrice kroz razvoj […]
10/07/2019

Produženo natjecanje za najbolji suvenir, turistički doživljaj i autohtono jelo, na temu rudarske baštine Labinštine u okviru EU projekta Inspiracija

Prijavite se na natječaj sa originalnim idejama na temu rudarske baštine Labinštine i osvojite nagradu u iznosu do 150 eura! Natječaj se produžuje u dvije kategorije: […]
07/06/2019

Natjecanje za najbolji suvenir, turistički doživljaj i autohtono jelo, na temu rudarske baštine Labinštine u okviru EU projekta Inspiracija

Prijavite se na natječaj sa originalnim idejama na temu rudarske baštine Labinštine i osvojite nagradu u iznosu do 150 eura! Rok prijave 30.06.2019. Natječaj se provodi […]
06/06/2019

U LABINU ODRŽANA LIKOVNA KOLONIJA ‘INSPIRACIJA’

U sklopu Festivala industrijske baštine u Labinu u DKC Lamparni je od 15.-19.4.2019. održana Likovna kolonija na temu industrijske baštine. Sudionici kolonije odabrani su putem javnog […]
31/03/2019

Natječaj za izlaganje/sudjelovanje na Festivalu industrijske baštine

Prijava izlaganja/sudjelovanja na Festivalu industrijske baštine Prvi Festival industrijske baštine u sklopu projekta INSPIRACIJA održava se u Labinu 15.4. – 21.4. Festival će se održavati svake […]
30/03/2019

Likovna kolonija INSPIRACIJA

Poziv za sudjelovanje na likovnoj koloniji projekta INSPIRACIJA   U sklopu Festivala industrijske baštine u DKC Lamparna, Labin, od 15.-19.4.2019. održat će se Likovna kolonija na […]
24/01/2019

Treći partnerski sastanak održan u Labinu

Razmjena iskustava i ideja te zajednički rad na novim turističkim proizvodima kojima ćemo osnažiti i nanovo interpretirati industrijsku baštinu u Hrvatskoj i Sloveniji obilježili su na […]